Svečanoj primopredaji dužnosti prisustvovao je i reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović sa svojim najbližim saradnicima, premijer ZDK Fikret Plevljak, više ministara u vladi ZDK, te brojni ugledni gosti. Kolektiv Medrese bivšem direktoru Salihspahiću poklonio automobil Polo.
U amfiteatru Medrese “Osman ef. Redžović” u Čajangradu kod Visokog, 31. januara 2013. godine, priređena je svečanost primopredaje direktorske dužnosti između Džemal ef. Salihspahića i Dženan ef. Handžića. Džemal ef. Salihspahić nakon pedeset i jedne godine radnog staža, od toga gotovao 21 na direktorskoj funkciji Medrese, otišao je u zasluženu penziju, ali ne i u – mirovinu. Njegov radni duh neće mu dozvoliti da se – odmara. Svoje aktivnosti nastavit će na funkciji direktora Fondacije Osman ef. Redžovićkoja, uz ostalo, ima i oko 250 dunuma zemlje. Njegov nasljednik Dženan ef. Handžić spada među najmlađe direktore naših medresa. Svršenik je ove Medrese i, nakon završenog studija, u njoj je zasnovao i radni odnos. I kako je rekao, u školi je proveo više od polovine dosadašnjeg životnog vijeka. Uz reisu-l-ulemu Husein ef. Kavazovića ovoj svečanosti prisustvovali su i muftije mr. Husein ef. Smajić, i mr. Ejub ef. Dautović, premijer Zeničko – dobojskog kantona Fikret Plevljak, šef vjerskoprosvjetne službe Rijaseta dr. Amir Karić, predstavnici bh medžlisa IZ, Franjevačkog samostana iz Visokog, načelnica općine Visoko mr. Amra Babić… Tom prilikom profesoru Salihspahiću uručena su priznanja za njegov dugogodišnji i nesebičan rad.
Odlazim praznih džepova
U svom posljednjem direktorskom obraćanju Džemal ef. Salihspahić je kazao i ovo: „Zahvalan sam prof. Dženanu na pristanku da se u datim našim (ne)prilikama prihvati veoma odgovorne dužnosti direktora Medrese. Ipak, ma koliko bila odgovorna i teška, dužnost direktora Medrese je danas mnogo lakša nego što je bila meni kad sam je preuzeo. Naime, prije dvadeset godina (1992.) krenuo sam od početka, s ledine! Drukčije kazano, za vrijeme mog direktovanja ja sam radio i gradio. Moji nasljednici neće trebati puno graditi, nego samo doziđivati, što će im omogućiti veću posvećenost odgojno-obrazovnom radu……Izuzetno mi je drago, ponosan sam što na odlasku imam prazne džepove i što nema razloga obarati glavu ni pred kim…“
U razgovoru sa profesorom Salihspahićem, nakon slijeganja emocija, zabilježio sam sljedeće: „Svečanost je bila nesvakidašnja i veoma dirljiva. Nakon gotovo 21 godine mog direktorovanja predao sam tu dužnost profesoru Dženan ef. Handžiću. Kao što i znate, od mene je i potekla inicijativa da se u jednom bosanskom selu osnuje srednja škola. Tako je 04. septembra 1992. godine krenula nastava. Od tada do danas nije prekidana. Za to vrijeme se desilo pravo čajangradsko čudo. Allahov bereket je pao na Čajangrad. On je vrijedan preko 30 miliona KM, sa preko 40000 m² prostora u okviru komplekasa Medrese. Čijom zaslugom, to On najbolje zna. Osnivač sam i direktor Fondacije Osman ef. Redžović u kojoj imamo i oko 250 dunuma zemlje. Do danas je medresu završilo 1050 maturanata…“ Profesor Salihspahić je u našem razgovoru kazao i to da je radio dobro radi dobra, a ne nečijeg interesa radi. Naš razgovor mudro je završio: „Godine nikom ne praštaju!“ Impresivna je biografija Džemal ef. Salihspahića. Rođen je 1935. godine u Velikom Čajnu, općina Visoko. Osnovnu školu završio je u rodnom selu,a zatim Gazi Husrev- begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je 1961. godine na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Od tada do danas, dakle preko pedeset godina, radio je u obrazovnim institucijama, kao i institucjama Islamske zajednice. Bio je profesor u gimnazijama u Širokom Brijegu i Zenici. Od 1976. do 1980. godine bio je direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Od 1980. do 1983. godine, radio je u u Rijasetu islamske zajednice BiH kao osnivač i rukovodilac Službe za islamska istraživanja, dokumentaciju i statistiku. Početkom akademske 1983/1984. godine izabran je za sekretara Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Tu je radio sve do aprila 1992. godine. Početkom agresije na BiH prof. Salihspahić se našao u posjeti bolesnoj majci koja je živjela u Velikom Čajnu, odakle se nije mogao vratiti u dvostruko opkoljeno Sarajevo. Nakon kraćeg neposrednog ratnog angažmana na liniji odbrane u Misoči, općina Ilijaš, zahvaljujući bogatom životnom iskustvu i organizacionim sposobnostima, uz podršku nekoliko saradnika, 06. septembra 1992. ratne godine, s ledine, u rodnom selu, osnovao je Medresu Osman ef. Redžović. Od osnivanja Medrese do danas, prof. Salihspahić je veoma uspješan direktor, graditelj i profesor. U cilju obezbjeđivanja finansijskih sredstava za razvojne planove i izgradnju Medrese, 2004. godine osnovao je Fondaciju Osman ef. Redžović, danas respektabilnu i međunarodno priznatu instituciju koja pored ostalog, posjeduje i oko 250 dunuma zemljišta. Veoma je aktivan i kao naučni radnik i publicista. Objavio je oko 30 stručnih radova i članaka iz oblasti islamskih nauka, naše kulture i tradicije, kao i pedagoško-psiholoških i odgojno-obrazovnih pitanja vjeroučenika, muallima, bašimama i roditelja. Među navedenim radovima, posebno mjesto zauzima knjiga Imam – ličnost, uloga i značaj, dosada jedina knjiga na bosanskom jeziku iz pera muslimanskog autora koja na cjelovit i multidisciplinaran način bavi imametom, te sadrži naučno utemeljen kritički osvrt na historiju i metodologiju islamskog misionarstva i obrazovanja. Bio je i predsjednik Općinskog drušva BZK Preporod u Visokom. Dobitnik je više nagrada i priznanja.
Odrastao sam i sazrijevao uz svog direktora Džemala Salihspahića
U nastupnom obraćanju novi direktor Medrese Dženan ef. Handžić je uz ostalo kazao: „Odrastao sam i sazrijevao uz svog direktora Džemala Salihspahića, od kojeg sam se učio moralnim vrlinama, ljubavi prema podučavanju i nimalo jednostavnim vještinama potrebnim za rukovođenje i donošenje pravilnih odluka. On je osoba koju sam beskrajno zahvalan i kojoj nakon svojih roditelja i porodice sigurno najviše dugujem. Želim mu dobro zdravlja i dug život, i očekujem da i dalje bude uz nas, da nam svojim iskustvom i savjetima pomogne kako bi medresanska lađa i dalje sigurno plovila. Ovih dana mnogi moji đaci iskazali su mi žaljenje što se više nećemo moći družiti na nastavnim časovima, što me je istinski ganulo. Dragi moji đaci, i ja teška srca napuštam katedru koju toliko volim, ali ne napuštam vas. I kao direktor ću puhati u jedra vaših mladih života, i bez obzira kako se moja funkcija zvala, uvijek ću biti i ostati ono najvažnije, vaš učitelj i prijatelj…“ Donosimo i nekoliko fragmenata iz biografije Dženana ef. Handžića. Dženan ef. Handžić, sin Mustafin i Emsijin, rođen je 26.11.1977. godine u Visokom. Osnovnu školu završio je u Velikom Čajnu, a nakon toga i Medresu Osman ef. Redžović, kao najuspješniji učenik njene prve generacije maturanata. Visoku stručnu spremu i zvanje profesora islamskih nauka stekao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Punih dvanaest godina neprekidno je radno angažovan u Medresi, u procesu neposrednog izvođenja nastave, kao i na rukovodećim funkcijama. Od školske 2000./2001. godine radio je kao profesor akaida, ahlaka i historije islama, sve do septembra 2007. godine, kada je unaprijeđen i imenovan za pomoćnika direktora za nastavu. I danas predaje nastavni predmet akaid u starijim razredima Medrese. Pored angažmana u medresi, tokom 2001. godine bio je zaposlen kao imam u džematu Vijesolići i Prhinje. Tokom 2003. godine mijenjao je privremeno odsutnog glavnog imama, te predavao islamsku vjeronauku u gimnaziji Visoko u Visokom. Učestvovao je na brojnim seminarima i stručnim usvršavanjima organiziranim za direktore i pomoćnike direktora u medresa na području Rijaseta IZ u BiH. Bio je član više rijasetovih komisija, te školskih, upravnih i izvršnih odbora… Kao autor, prevodilac, urednik, recenzent, redaktor, tehnički urednik ili korektor učestvovao u izdanjima preko četrdeset naslova islamske i pedagoške literature. Aktivno govori engleski i pasivno arapski jezik, te ima izrazito napredne sposobnosti rukovanja računarom. Upisao se na postdiplomski studij Obrazovni menadžment na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici, koji bi, uskoro, trebao biti priveden kraju. Oženjen je i otac troje djece.
Medresa Osman ef. Redžović – ponos Islamske zajednice
U kratkom i poticajnom obraćanju reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović kazao je sljedeće: „Pod emocijama smo. Govorimo o čovjeku i njegovom radu. Kada govorimo o ljudima govorimo o njihovim djelima. Džemal ef. Salihspahić zauzima najviše mjesto među bosanskom ulemom. Danas islamska zajednica s ponosom može kazati da ima Medresu Osman ef. Radžović u Čajangradu. Ona je jedna od najboljih. Novom direktoru Dženan ef. Handžiću predali smo emanet, a on ga je preuzeo. Neka mu dragi Allah pomogne u obavljanju ove odgovorne dužnosti“. Premijer Zeničko – dobojskog kantona Fikret Plevljak zahvalio se profesoru Salihspahiću za rad u čajangradskoj medresi, a novom direktoru Handžiću zaželio je uspješan rad uz napomenu da je dužnost koju je preuzeo postavljena na visoki nivo. Govorio je i sarajevski muftija mr. Husein ef. Smajić. Izvedena je školska himna i prikazan dokumentarni film: Priča o Medresi.
(Preporod, broj 5/991, 1. mart 2013.)
Svečanoj primopredaji dužnosti prisustvaovao je i reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović sa svojim najbližim saradnicima. Kolektiv Medrese bivšem direktoru Salihspahiću poklonio automobil Polo
