RAZMIŠLJANJE KAO IBADET
Razmišljanje je ibadet
انَّ فِي خَلْقِ السَّمَاوَاتِ وَالأَرْضِ وَاخْتِلافِ اللَّيْلِ وَالنَّهَار لَآيَاتٍ لِّأُولِي الأَلْبَابِ .الَّذِينَ يَذْكُرُونَ اللَّهَ قِيَامًا وَقُعُودًا وَعَلَىَ جُنُوبِهِمْ وَيَتَفَكَّرُونَ فِي خَلْقِ السَّمَاوَاتِ وَالأَرْضِ رَبَّنَا مَا خَلَقْتَ هَذَا بَاطِلاً سُبْحَانَكَ فَقِنَا عَذَابَ النَّارِ
“U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koje i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. “Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sačuvaj nas patnje u vatri! (Ali Imran, 190. i 191. ajet)
Draga braćo, cijenjeni džemate!
Čovjek je, kao što nam je poznato, kruna Božanskog stvaranja. Čovjek je biće koje je Allah dž.š., kako stoji u Kur’anu, stvorio u najljepšem obliku, i učinio ga Svojim namjesnikom na zemlji. Poseban Božiji dar koji čovjeka čini dostojnim te titule jeste razum. To je Božanski dar koji vrijedi jedino ako ga ne zloupotrebljavamo nego upotrebljavamo u svrhu radi koje je stvoren. A stvoren je da nam omogući kreativno razmišljanje o Božanskom stvaranju, kao što nam i sugerira ajet koji smo citirali na početku ove hutbe.
Svaki organ ima svoj grijeh i svoj ibadet, a ibadet razuma je razmišljanje. Slobodno možemo kazati da je to jedan od najvažnijih ibadeta, o kojem ulema, između ostalog, kaže: “Jedan sat razmišljanja (tefekkura) je bolji od noći provedene u (dobrovoljnom) ibadetu.” “Tefekkur je čovjekovo ogledalo, pokazuje mu njegove dobrote i loše strane.”
Allah dž.š. u mnogobrojnim ajetima, čovjeka podstiče na razmišljanje, govoreći mu:
“ Zašto ne razmislite”; “zašto ne promišljate”; “zašto ne uzmete pouku?”. Osnova vjere je spoznaja Allaha dž.š. Zbog toga, razum koji nam je Allah Uzvišeni dao je instrument pomoću kojeg spoznajemo svijet oko sebe, spoznajemo sebe, ali prije svega, spoznajemo našeg Stvoritelja. Značaj razmišljanja kao ibadeta proističe iz ploda kojeg razmišljanje donosi sa sobom. Onaj ko razmišlja o onome što mu je Allah dao, stalno je u pokretu i u činjenju dobra kako bi se što više približio Allahu Uzvišenom i stekao Njegovo zadovoljstvo. Plod razmišljanja jeste znanje (ilum), stanje (hal) i dobro djelo (amelun salih). Razmišljanje u srcu rađa znanje, a kada se ono pojavi u srcu tada se i stanje srca promijeni. Kada se to desi, promijene se i djela naših organa. Dakle, iz ovoga proizilazi da je djelo vezano za stanje, stanje za znanje, a znanje za razmišljanje. To znači da je početak svih dobrih djela razmišljanje.
Razmišljanje o ajetima podrazumijeva razmišljanje o Allahovoj moći u svemu što je stvorio. Jedan od najjasnijih ajeta koji ukazuju na Allahovu moć i veličinu je zapravo sam čovjek. Kada bi čovjek cijeli svoj život razmišljao o svojim stanjima, možda bi samo mali dio shvatio. Ali, on je u tome potpuno nemaran. Međutim zbog toga, Allah, dž.š., naređuje čovjeku da razmišlja o sebi, kazavši: “Na Zemlji su dokazi za one koji čvrsto vjeruju, a i u vama samima – zar ne vidite?“ (Zarijat, 20-21.). Ako čovjek razmišlja o ajetima, to mu povećava njegovo znanje i spoznaju.
Jedan sat dubokog promišljanja ali i izvlačenje poruke iz tog promišljanja i naše zajedničko djelovanje na rješavanju problema koji nas možda vodi u propast bolji je nego da svi svu noć nafilu klanjamo nakon koje nikakav rezultat neće biti. Dužni smo razmišljati o sebi, svijetu oko sebe i svom Gospodaru, jer će nas to promišljanje dovesti do spoznaje Uzvišenog Allaha, a udaljit će nas od onih djela koja izazivaju Njegovu srdžbu. Razmišljajmo kako da pomognemo sebi, svojim porodicama, kako da koristimo islamu. Pozitivnim i korisnim razmišljanjem dolazimo do kvalitetnih zaključaka i načina kako da budemo korisni članovi zajednice muslimana. Dok su muslimani pozitivno razmišljali bili su prvi u svijetu u poljima nauke i kulture, čim su počeli razmišljati o perifernim stvarima počela je njihova stagnacija kao zajednice. Kaže Abdullah bin Omer r.a.:”Čuo sam Božijeg Poslanika a.s. dok je na mimberu da kaže: ”Uzeće Allah dž.š. nebesa i Zemlju u svoju ruku pa će reći:”Ja sam Allah, Bog,`pa ce ih zdrobiti, `Ja sam Gospodar, Ja sam Silni.` Kaze ibn Omer:`Pa sam vidio mimber kako drhti te sam pomislio da će Božiji Poslanik pasti s njega.`
Da li razmišljamo kako da pomognemo sebe i zajednicu na putu dobra? Da li razmišljamo o ovom stanju? Da li je moguće da se mimber trese od straha, a naša srca u nemaru I mi to ne vidimo?
Neko je nekada rekao:”Carstva budućnosti su carstva umova koji razmišljaju”. Zato iskoristimo život prije smrti i razmišljajmo kako da se popravimo, te će Allah popraviti naše stanje.
Molim Allaha da nas pomogne da istinu vidimo istinom, da zlo vidimo zlim. Gospodaru nema znanja dok Ga ti ne podariš pa nam podari korisno znanje i uputi nas na pravi put. Oprosti nam, smiluj nam se i uvedi nas u Džennet. Amin!
Na kraju, napomena za roditelje. Podsjećamo vas da je danas roditeljski sastanak pa vas pozivamo da se nakon džuma-namaza uputite u matične učionice.
Veliko Čajno, 15.01.2021. godine
Hatib
Muhamed Jusufović, Iva
Mentor
Dženan Rezaković, prof.
