Hvala Allahu, dž.š., na brojnim blagodati i prilikama kojima se radujemo i koja ispunjavaju naša srca srećom i zadovoljstvom. Hvala Allahu, dž.š., Koji nas je učinio sljedbenicima vjere Islama koji nas uči da se radujemo tuđem dobru, žalostimo zbog tuđe nevolje i koji traži od nas da kao zajednica budemo poput jednoga tijela koje i bol i zadovoljstvo međusobno dijeli.
Islam nam je ukazao na brojne važne stvari koje moramo prakticirati ukoliko želimo uspjeh i na ovom i na onom svijetu. Jedna od najvažnijih jeste odgojno obrazovni rad što se smatra temeljem uspjeha svakog pojedinca, društva i države. Islam kao nijedna druga vjera stavlja akcenat na značaj učenja i obrazovanja. Znamo da je prva objava bila Ikre – uči, čitaj, izučavaj. Pored toga objavljeni su brojni ajeti koji uzdižu i veličaju znanje i učenjake, podižu ih na stepen odmah ispod vjerovjesnika i poslanika i označavaju ih njihovim nasljednicima. Neke halife plaćali su učenjacima težinom zlata knjige koje su oni pisali jer su bili svjesni vrijednosti znanja i nauke. Zbog svih ovih podsticaja u prvim stoljećima islama pojavili su se brojni naučnici i stručnjaci u raznim poljima i oblastima koji su dali ogroman doprinos u razvoju, medicine matematike, hemije, astronomije, biologije, fizike, geografije, tako da i dan danas brojni pojmovi u ovim naukama nose imena po muslimanskim naučnicima ili potiču iz Arapskog jezika. Nažalost, vremenom su muslimani izgubili iz vida značaj nauke što je bio jedan od glavnih razloga zaostajanja za drugim i ovog nezavidnog položaja u kojem se danas nalazimo. U većini slučajeva, muslimani su danas samo korisnici i učenici a ne proizvođači i vođe u oblasti obrazovanja. Treba naglasiti da islam podstiče na izučavanje svih korisnih nauka a prioritet se određuje shodno potrebama društva. Ono što su nam podmetnuli jeste to da se nauka dijeli na islamsku i onu drugu što nije tačno. Istina je da postoje nauke koje se bave tumačenjem Kur'ana, hadisa, šerijatskih propisa, odnosno nauke koje se bave teorijom vjere a ostale, poput nauka o prirodi koje izučavaju ljepotu i moć Allahovog, dž.š., stvaranja.
Ono što treba biti jedan od glavnih ukrasa svakog muslimana jeste korisno znanje koje može primijeniti u praktičnom životu i koje će mu pružiti različite mogućnosti i sposobnosti. Istinski vjernik nikada se ne smije zadovoljiti da bude samo kapljica u moru koja se ni po čemu ne razlikuje od drugih. Vjernik ne smije biti prosječan i treba iskoristiti sve potencijale sa kojima ga je Allah, dž.š., darovao da bude ili najbolji ili među najboljim; u različitim naučnim disciplinama, najbolji liječnik, najbolji stručnjak, najbolji majstor, najbolji zanatlija. Uglavnom, da bude prepoznatljiv po nekoj sposobnosti, znanju i vještini zbog koje će ga ljudi tražiti i cijeniti ga. Alija, r.a., rekao je:
لِكُلِّ شَيْئٍ قِيمَةٌ وَقِيمَةُ الْإِنْسَانِ مَا يُحْسِنُهُ
“Sve ima svoju vrijednost a vrijednost čovjeka ogleda se u njegovoj sposobnosti da nešto učini perfektnim.”
Međutim, znanje samo po sebi nije dovoljno da bi čovjeku osiguralo potrebnu sreću i uspjeh. Ono treba da služi većim ciljevima, da koristi čovječanstvu jer se u protivnom može pretvoriti u opasno oružje pomoću kojeg se mogu tlačiti i porobljavati drugi. Zbog toga, u prvom ajetu objave, u kojem je objavljena naredba da se uči i obrazuje u nastavku ajeta Allah, dž.š., veli: ”Čitaj, u ime svoga Gospodara koji stvara.” (El-Alek, 1) Ovdje do izražaja dolazi značaj islamskog odgoja i svijesti o Allahu, dž.š., čije naredbe trebamo poštovati i Njegove ciljeve ispunjavati. Jer, svako od nas je uvijek na raskrsnici i u opasnosti da skrene sa pravog i krene krivim putem. Npr. naučnik može svoje znanje upotrijebiti da traga za lijekom i na taj način pomogne ljudima. A isti taj naučnik može svoje znanje koristiti za proizvodnju otrova, oružja za masovno uništenje. Odluka o tome zavisi o njegovim moralnim kvalitetama, ljudskosti, jer činjenica da je neko veliki znalac i stručnjak ne znači da je i humanista i dobar čovjek.
Islamski odgoj, sve norme ponašanja u koje on poziva i koje promovira povećavaju čovjekovu vrijednost. Čuvenog muslimanskog matematičara Ebu Džafera Muhammeda ibn Musaa El-Havarizmija upitali su: ”Ako bismo željeli o vrijednosti čovjeka govoriti kroz brojeve šta bi mogli napisati?” Odgovorio je: ”Ako je čovjek pošten i moralan njegova vrijednost je broj 1. Ako je snalažljiv i inteligentan dodamo jednu nulu i dobijemo broj 10. Ako ima imetka dodamo još jednu nulu i dobijemo broj 100. Ako je plemenitog porijekla dodamo još jednu nulu i dobijemo 1000. Međutim, ako vrijednost morala i odgoja (a to je broj 1) kod tog čovjeka nestane izbrišemo taj broj i ostanu samo nule a nule nemaju nikakvu vrijednost.”
Kolika šteta nastaje ne pridržavanjem islamskih normi ponašanja svi mi možemo vidjeti u primjerima koji se nalaze oko nas. Kolika materijalna šteta nastaje zbog konzumiranja duhana, alkohola, droge, odlaska u kladionice, abortusa. Prema zvaničnim podacima u Federaciji se svaki dan prosječno ispuši milion, popije pola miliona, u kladionice uplati milion i po maraka. Prema zvaničnim informacijama Zavoda za javno zdravstvo u BiH se dnevno izvrši prosječno 11 abortusa a na godišnjem nivou nešto više od četiri hiljade. Jednako štetne ili još štetnije su posljedice neislamskog ponašanja koje se ogledaju kroz nepoštovanje roditelja, rodbine, uznemiravanja komšija, i sl.
Na osnovu ovih površnih informacija o štetnosti ne pridržavanja islamskog morala shvaćamo vrijednost i važnost odgojno – obrazovnog djelovanja koje islamska zajednica nudi prije svega kroz mektebsku nastavu koja je pored kućnog odgoja najvažniji temelj kojeg mora imati i kroz koji treba proći svaki dječak i djevojčica jer će tu sa svojim efendijom učiti osnove vjere, kulture ponašanja poštivanja starijih i sl. što je svakako neprocjenjivo. Zatim odgoj i obrazovanje koje nude naše medrese koje zahvaljujući vizionarstvu prate potrebe mladića i djevojaka i nude im jedan moderan pristup obrazovanju ali na temeljima tradicionalnih islamskih vrijednosti. Tako da danas pored stručnih vjerskih predmeta naši učenici u Medresi u Visokom izučavaju sve ostale predmete što ih osposobljava za upis na bilo koji fakultet u domovini i inostranstvu: od Engleske, Amerike, Melezije, Francuske, Austrije i svih ostalih islamskih zemalja. U vannastavnim aktivnostima oni vrijeme provode u izučavanju i učenju Kurana, hadisa, učenju stranih jezika, planetarijumu, gledaju kroz teleskop, programiraju humanoidnog robota, imaju kabinet za fiziku i hemiju itd. i zbog svega toga svako može za sebe pronaći nešto čime će hraniti svoju dušu i srce i zadovoljiti svoju znatiželju.
Danas je dan srednjoškolaca pa koristimo ovu priliku da svima vama čestitamo taj dan uz dovu Allahu, dž.š., da Vas učvrsti na Pravom putu i vodi putevima spoznaje i stjecanja znanja. Amin!
U Velikom Čajnu, 17.11.2023. godine
Hatib: hfz. Zijad Dervić, prof.
