Historijat

Gazi Husrev-begova medresa je jedina škola u Bosni i Hercegovini, a nema ih mnogo ni u svijetu, koja kontinuirano radi preko 470 godina. Ova škola je obrazovala više hiljada ljudi koji su u bošnjačkom narodu širili islamski moral i nauku, nadživjela je dvije imperije, više različitih državnih poredaka i ostala baklja sa jasnim sjajem kadra da sija i u vremenima koja su pred njom.

Simbol MedreseGazi Husrev-begova medresa osnovana je 26. redžeba 943. godine po Hidžri (08. januara 1537. godine po gregorijanskom kalendaru). Njen osnivač, mudri i dalekovidi Gazi Husrev-beg, sin je bosanskog plemića Ferhat-bega. Majka Gazi Husrev-bega, Seldžuka, bila je kćerka sultana Bajezida II. Medresa će prvotno nositi naziv „Seldžukijja“, a kasnije ću narodu biti poznata kao „Kuršumlija“ (radi krova presvučenog olovnim omotačem). Prirodno nadaren, kako to djeca ove grude znaju biti, Gazi Husrev-beg se obrazovao u elitnim školama i družio sa prinčevima. Stečeno znanje, dokazana hrabrost i plemenito srce omogućili su mu da ostvari uspješnu karijeru kao beg, stekne veliku slavu kao gazija i ostavi neizbrisiv trag u povijesti kao vakif: kao sandžakbeg vladao je Albanijom, Srbijom i Bosnom; kao junak proslavio se u Crnoj Gori, Mađarskoj i Hrvatskoj, kao vakif podizao džamije i tekije, imareta i musafirhane, mostove i hanove, hamame, česme i šadrvane, škole i biblioteke, a sva svoja dobra u Bosni, Slavoniji, Dalmaciji i Grčkoj ostavio za dobrobit naroda. Tako je Gazi Husrev-beg dao snažan poticaj razvoju vjerskog, privrednog i kulturnog života ovoga grada, ove zemlje i ovoga naroda.

Zgrada Gazi Husrev-begove medrese osmišljena je kao polivalentan i reprezentativan objekat u kome je centralno mjesto dato prostoru za nastavu (dershana), a nizovima krilnih prostorija namijenjen rezidencijalni karakter. Odlukom samog osnivača medresa je smještena u samo srce sarajevske čaršije, a njeno projektovanje povjereno, tada vodećem arhitekti Osmanskoga carstva, Perzijancu Adžemu Esiru Aliju. Po njegovim nacrtima, medresu su gradili dubrovački majstori i domaći neimari od bosanskog kamena i olova. Kompaktna, skladna i monumentalna građevina dovršena 1537. godine postala je i ostala jednim od simbola Sarajeva. Sve nove dogradnje i popravke do danas naslanjale su se na istu ideju. Zgradom medrese je Gazi Husrev-beg  zaokružio kompleks zadužbina budućeg vjerskog, odgojno-obrazovnog i kulturnog središta Bosne.

Kuršumlija

Kuršumlija

Po karakteru koji je imala (izučavani predmeti, ugled osnivača, dužnosti koje su mogli obavljati njeni svršenici, visina plaće muderrisa i drugih koji su bili uposleni i dr.) može se zaključiti da je ova Medresa u doba Osmanskog Carstva bila visoka ili viša obrazovno-odgojna ustanova. Profesori Gazi Husrev-begove medrese biraju se po strogom kriteriju koji je u temeljnom dokumentu (vakufnami) propisao lično Gazi Husrev-beg, a uključivao je stručnost, pedagoško iskustvo i ljudske kvalitete. Za veoma zahtjevno, ugledno i, zbog visoke plaće, primamljivo profesorsko mjesto mnogi su se natjecli. Dobivali su ga najbolji. Među njima je bilo Arapa, Turaka, Albanaca i Bošnjaka, naravno, najviše. Učenici Gazi Husrevbegove medrese, po odluci osnivača, imali su savremenu nastavu, ugledne profesore, komforan smještaj i zdravu ishranu. Uživajući visoke standarde i vrijedno učeći stizali su do uglednih zvanja i visokih položaja. Bivali su: kadije, kadiaskeri, šejhu-l-islami; imami, muftije, reisu-l-uleme; profesori, naučnici, akademici; gradonačelnici, diplomate, ministri i državnici.

Gazi Husrev-begov hanikah, enterijer

Gazi Husrev-begov hanikah, enterijer

Uz Medresu su egzistirali hanikah i kutubhana. I jedno i drugo imali su jasnu namjenu; kutubhana radi potrebe za knjigama i značaja koji se knjizi pridavao, a hanikah (sagrađen kao jedinstvena arhitekstonsko-urbana cjelina sa Medresom) kao centar za izučavanje tesavvufa.

U periodu Osmanske uprave Gazi Husrev-begova medresa je iškolovala oko 10.000 bošnjačkih alima, imama, muallima, hafiza, filozofa, umjetnika… Učenici Gazi Husrev-begove medrese, po odluci osnivača, imali su savremenu nastavu, ugledne profesore, komforan smještaj i zdravu ishranu. Uživajući visoke standarde i vrijedno učeći stizali su do uglednih zvanja i visokih položaja. Bivali su: kadije, kadiaskeri, šejhu-l-islami; imami, muftije, reisu-l-uleme; profesori, naučnici, akademici; gradonačelnici, diplomate, ministri i državnici.

Austrougarska okupacija zatekla je Kuršumlija medresu kao višestoljetnu, afirmisanu i uglednu odgojnoć-obrazovnu ustanovu, bez obzira na period stagnacije kroz koji je, posljednjih decenija osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, prolazilo muslimansko školstvo općenito. U izmjenjenim političkim, društvenim i kulturnim uvjetima austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, ona završava kao usko vjerska škola, što je u izvjesnom smislu s obzirom na njen raniji polažaj značilo određenu degradaciju. Međutim, čak ni otvaranje novih muslimanskih škola sa svijetovnim programom (Mekteb-i nuvab ili Šerijatsko-sudačka škola, Daru’l-mu’allimin ili Učiteljska škola) nije umanjilo njen značaj, jer se i od učenika tih škola zahtijevalo da imaju odgovarajuće islamsko znanje, koje su neko od njih sticali paralelno baš u Kuršumliji medresi. Treba podsjetiti da je period austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini predstavljao vrijeme široke lepeze djelatnosti Bošnjaka u kojima Medresa imala svoje mjesto.

Za četiri decenije djelovanja Kuršumlije medrese pod austrougarskom okupacijom, prošlo je kroz nju više generacija, počev od onih koji su slušali dersove jednu, dvije ili tri godine, do onih koji su završili čitav program, koji je u pojedinim periodima trajao i po 14 godina. Najveći broj medresalija opredjeljivao se za prosvjetnu, imamsko-hatibsku djelatnost, te rad u nekim drugim službama. Na taj način uključivali su se u opće napore muslimanskih i drugih intelektualaca u opismenjavanju i podizanju svijesti kod Bošnjaka.

Sa Prvim svjetskim ratom došlo je do značajnih promjena u ukupnom koncipiranju i organiziranju ove medrese. Naime, 1913. godine došlo je (po zaključku Ulema medžlisa i Vakufsko-mearifskog saborskog odbora) do spajanja Daru’l-mu’allimina sa Kuršumlijom medresom koji je ukinut školske 1919/20. godine.

Odlukom Ulema medžlisa i Vakufsko-mearifskog saborskog odbora od 22. decembra 1921. godine, Kuršumlija i Hanikah su ujedinjeni u jednu medresu koja je nazvana Gazi Husrev-begova.

Četiri godine kasnije, avgusta 1925. godine Vakufsko-mearifski sabor, na prijedlog Ulema medžlisa usvojio je Pravilnik Gazi Husrev-begove medrese.

Sljedeći važan datum za organizaciju života u Gazi Husrev-begovoj medresi vezan je za april 1939. godine. Naime, vakufsko-mearifski sabor u Sarajevu usvojio je uredbe o mektebima, nižim i okružnim medresama i Gazi Husrev-begovoj medresi.  Po Uredbi, Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu je potpuna srednja stručna škola, koja daje opće vjersko obrazovanje u duhu islama i sprema kandidate za džematske imame, vjeroučitelje narodnih, građanskih, nižih stručnih škola, muallime, hatibe, vaize i ovim ravna vjerska znanja za koja se traži potpuna srednjoškolska sprema, a isto tako kandidate za Višu islamsku šerijatsko-teološku školu u Sarajevu, kao i za islamske teološke fakultete na strani.

U toku školske 1940/41. godine svršenicima Gazi Husrev-begove medrese odobren je upisu na Filozofski fakultet u Zagrebu, što su neki od njih iskoristili već u toj školskoj godini.

Poslije skraćivanja nastave u školskoj 1940/41. godini, Gazi Husrev-begova medresa je nastavila sa radom u septembru mjesecu u zgradi „Đulagin dvor“ gdje ostaje do 1945. godine, nakon čega je morala iseliti u zgradu u sadašnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića i ostati sve do 1977. godine, kada je u renoviranoj zgradi „Đulagin dvor“ ponovo počela raditi zajedno sa novootvorenim Islamskim teološkim fakultetom (danas Fakultet islamskih nauka).

Napominjemo da je 1933. godine otvoren prvi razred islamske vjerske ženske škole a da je godine 1940. Ulema medžlis donio odluku da se ona nazove Gazi Husrev-begova ženska medresa i da bude osmorazredna srednja stručna škola. Ona je radila sve do ukidanja 1949. godine.

Poslije Drugog svjetskog rata Gazi Husrev-begova medresa našla se u ulozi koju nije imala u svojoj višestoljetnoj historiji. Od nekadašnjih četrdesetak medresa ona će, uz Alauddin medresu u Prištini, dugo godina ostati jedina islamsko-obrazovna ustanova na prostorima Druge Jugoslavije. U periodu od 1961/62. godine Gazi Husrev-begova medresa je imala osmogodišnje školovanje (niži i viši tečaj po četiri godine). Reforme u školstvu, uvjetovale su u 1961/62. školskoj godini prelazak na petogodišnje školovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi. Godine 1976. donesen je Statut Medrese. Naredne godine, 27. septembra 1977. godine otvoren je Fakultet islamskih nauka a samo godinu dana kasnije sa radom je počela i Ženska medresa (20. novembra 1978.).

Šezdesete godine su vrijeme pune kreativne učeničke inicijative koje su rezultirale sa dva vrlo važna oblika organizovanja. Prvi je osnivanje udruženja učenika „Gazi Husrev-beg“, osnovanog 1965. godine, s ciljem da u njemu rješavaju svoje probleme i organizuju svoje vannastavne aktivnosti.

Tri godine kasnije, 1968. godine, pokrenut je list Udruženja učenika „Gazi Husrev-beg“, „Zemzem“, prvi vjerski list kod Bošnjaka poslije 1945. godine, koji je imao punu podršku Uprave i nastavnog osoblja Medrese.

Zemzem, april 2014

Zemzem, april 2014

U školsku 1993/94. godinu krenulo se po novo nastavnom planu i programu koji je pored standardnih predmeta (kira’et, akaid, fikh, ahlak, tefsir, hadis, imamet, povijest islama, bosanski jezik, arapski jezik, turski jezik, historija, geografija, logika, filozofija, psihologija, pedagogija, sociologija, biologija, organizacija i administracija, vojna obuka i tjelesni i zdravstveni odgoj) uključivao i nove predmete (latinski jezik, matematika, fizika i hemija) što, zajedno sa novim demokratskim uređenjem Bosne i Hercegovine, svršenicima Gazi Husrev-begove medrese omogućava upis na gotovo sve visokoškolske institucije u Bosni i Hercegovini. Ovo je posebno značajno ako se ima u vidu da tokom dugog niza godina vladavine komunizma svršenici Medrese nisu mogli studirati sa svojim vršnjacima na svijetovnim fakultetima.

Agresija na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine uvjetovala je ranije privođenje kraju školske 1991/92. godine te izostanak upisa u narednoj školskoj godini. Posebno ističemo činjenicu da je Gazi Husrev-begova medrese na različite načine, a posebno preko đaka i nastavnika kao direktnih učesnika u odbrani, dala nesebičan doprinos u odbrani svoje zemlje, kojom prilikom je preko stotinu ljudi vezanih za Medresu (imami, nastavnici, učenici te drugo osoblje) izgubilo život.

Gazi Husrev-begovu medresu čine dvije zgrade, muška i  ženska medresa sa potrebnim učionicama i kabinetima, kao i prostorom za stanovanje učenika i učenica. Zgrada muške medrese nalazi se na Baščaršiji, u blizini Begove džamije, a ženska na Drveniji, u ul. Hamdije Kreševljakovića, od muške udaljena 15 minuta pješačkog hoda.

Foto: Ilustracija

Foto: Ilustracija

Danas medresu pohađaju učenici osam muških i osam ženskih odjeljenja, iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i njene dijaspore.  Program Gazi Husrev-begove medrese, od njenog utemeljenja 1537. godine do danas, bio je model prema kome su se radili programi drugih sličnih škola. Koncipiran tako da uključuje izučavanje tradicionalnih i racionalnih nauka, omogućavao je učenicima da stiču teološka, filozofska, pravna, filološka i egzaktna znanja. Sam Gazi Husrev-beg je predvidio dopunjavanje osnovnog programa u skladu sa novim zahtjevima i potrebama vremena i ljudi.

Medresa trenutno broji 480 učenika i učenica raspoređenih u 16 odjeljenja, po dva muška i dva ženska odjeljenja u svakoj generaciji.

Ove školske godine četiri maturska odjeljenja završavaju svoje školovanje u Medresi, ukupno 110 maturanata i maturantica. U novu školsku godinu Medresa planira upisati 4 odjeljenja, 2 muška i dva ženska,  odnosno 120 učenika i učenica.

 

Prostorni i tehnički uvjeti

Gazi Husrev-begova medresa pruža solidne prostorne i tehničke uvjete za udobno stanovanje, pohađanje nastave, rekreaciju i učenje.

Gazi Husrev-begova medresa

Gazi Husrev-begova medresa

Četverokrevetne sobe sa pratećim mobilijarom, mokra čvorišta, abdesthane i kupatila, vešeraj,  dnevni  boravak sa TV prijemnikom, mesdžidom i internet centrom, kuhinjom i resetoranom  služe stanovanju učenika, dok su učionice, kabineti  fizike i matematike, hemije i biologije, informatike i stranih jezika, sportska sala i teretana, amfiteatar,  čitaonica  i školska biblioteka sa 14 000 naslova, u funkciji nastave i vannastavnih aktivnosti učenika i učenica Medrese.  Kabineti  hemije i fizike pored standardne opreme predviđene za ove predmete  raspolažu i tzv. pametnom tablom te opremom za multimedijalnu prezentaciju. Za rekreativne svrhe na raspolaganju su i sportski tereni na medresinom imanju na Jarčedolima iznad Bistrika.

Blizina Begove džamije u kojoj učenici obavljaju beš vakat i koja svojom arhitektonskom ljepotom  četiri godine miluje duše gazinovaca, posebna je blagodat Medrese koja uz novootvorenu Gazi Husrev begovu biblioteku doprinosi jedinstvenim uvjetima duhovnog i intelektualnig odgoja mlade ličnosti.

Detalj iz amfiteatra medrese

Detalj iz amfiteatra medrese

Na sličan način blizina Hanikaha i originalne zgrade Kuršumlija medrese u kojima se gotovo bez prestanka odvijaju razni kulturni događaji i izložbe domaćih i stranih autora, pruža našim učenicima nesvakidašnje mogućnosti estetskog i kulturnog uzdizanja. Također, blizina Baščaršije sa starim zanatima i kulturno-historijskim spomenicima, kao što su Vijećnica, zgrada Fakulteta islamskih nauka, Muzej Sarajeva (Brusa bezistan), Svrzina kuća itd. čine širi urbani ambijent Gazi Husrev-begove medrese posebno atraktivnim. Blizina šetališta od Bentbaše do Kozije ćuprije koja vodi kroz Aleju ambasadora često privlači naše učenike rekreativce i ljubitelje prirode.

 

 

Odgojno-obrazovni program Medrese

Obrazovanje

Nakon posljednje reforme iz 2004. godine, Gazi Husrev-begova medresa je definisana kao JU srednja islamska vjerska škola sa izbalansiranim programskim sadržajima 70 % općeg obrazovnog sadržaja po uzoru na nastavni program gimnazije, i 30 %  vjerskog obrazovnog sadržaja.

Foto: Ilustracija

Foto: Ilustracija

1. U okviru općeg obrazovnog sadržaja zasatupljeni su predmeti

a) jezičkog područja (bosanski, arapski i engleski jezik),

b) prirodno-matematičkog (matematika, fizika, hemija, biologija, informatika) i

c) društvenog područja (historija, geografija, pedagogija, psihologija, logika, filozofija, sociologija, demokratija i lj. prava,  i sport)

 

2. Vjersko obrazovno područje izučava se kroz sedam nastavnih predmeta: kira’et, akaid, fikh, ahlak, tefsir, hadis i povijest islama.

Nastava u Gazi Husrev-begovoj medresi izvodi se kroz nekoliko organizacionaih modela:

a) model obavezne,

b) izborne i

c) fakultativne,

d) dodatne i

e) dopunske nastave.

a)      Model obavezne nastave obuhvata sve učenike i primjenjuje se u svim razredima Medrese.

b)      Izborna nastava izvodi se u trećem i četvtom razredu na način da se formiraju izborna odjeljenja prema izbornim područjima za koja se učenici prethodno opredjele na pr. izborno područje matematike i fizike, ili hemije i biologije, kira’eta i arapskog jezika i td.

c)       Fakultativna nastava može se organizovati po odluci ili odobrenju škole, ili na zahtjev učenika kada se za nju ukaže potreba, na pr. izučavanje nekeog predmeta koji nije obuhvaćen izbornom ili redovnom nastavom.

d)      dodatna i e) dopunska nastava izvodi se u svim razredima kao dodatak ili dopuna  već postojećih nastavnih sadržaja prema potrebi i za određene grupe učenika.

 

Odgoj

Foto: Ilustracija

Foto: Ilustracija

Primarna zadaća odgojno-obrazovnog programa  Gazi Husrev-begove medrese pored najboljeg obrazovanja obuhvata i najljepši odgoj učenika i učenica medrese.

U realizaciji odgojnih ciljeva Medrese uključeni su svi akteri odgoja i obrazovanja, ali su primarno zaduženi  odgajatelji i razrednici.

S obzirom da je većina učenika i učenica smještena u internatu za njih je osmišljen cjelovit odgojni program koji obuhvata a) kućni red, b) satnicu dnevnih aktivnosti , c) plenarnu nastavu,  d) pojedinačne razgovore sa učenicima i e) saradnju sa roditeljima. Ovaj program realizuju odgajatelji u saradnji sa razrednicima i pedagogom škole.

a) Kućni red Medrese predstavlja normativni kodeks kojim se regulišu dužnosti i prava učenika i učenica u intrnatu, a tiču se njihovog odnosa prema dnevnim obavezama, vjerskim dužnostima, odnosa prema vršnjacima, prema predpostavljenim, prema osoblju Medrese, prema imovini, ponašanja na javnom mjestu i td.

b) Satnica dnevnih aktivnosti reguliše i harmonizira dinamiku provođenja odgojno-obrazovnih aktivnosti na dnevnoj osnovi  prema utvrđenom godišnjem kalendaru rada u Medresi.

c) Plenarna nastava kao dio odgojnog programa rada obuhvata nekoliko odgojnih područja koja se tretiraju obradom prilagođenih unaprijed planiranih odgojnih tema. Odgojna područja tiču se vjersko-moralnog, radnog, intelektualnog, zdravstvenog, higijenskog i estetskog odgoja učuneka i učenica.

d) Pojedinačni razgovori sa učenicima redovno se obavljaju prema utvrđenom planu u cilju boljeg uvida u socijalno stanje, duševne, zdravstvene i materijalne potrebe učenika i sticanja uvida u njihovo ukupno napredovanje i zrenje.

e) Saradnja sa roditeljima odvija se redovno po predviđenom planu, ili po potrebi, a u cilju postizanja veće efikasnosti u odgojnim postignućima kod njihove djece.

Razrednici također provode svoj dio odgojnih aktivnosti kroz program odjeljenske zajednice u bliskoj saradnji sa nastavnicima, odgajateljima  i roditeljima  učenika i učenica.

 

Vannastavne aktivnosti

Važan segment odgoja i obrazovanja u Gazi Husrev-begovoj medresi čini učešće učenika i učenica u radu brojnih sekcija koje vode nastavnici pojedinih predmeta kao što su recitatorska, debatna, dramska, sekcija matematike, fizike, hemije, historije, zatim horska, novinarska, sportske sekcije  i td. U okviru novinarske sekcije djeluju dvije značajne redakcije; redakcija lista Zemzem koji uređuju sami učenici i koji neprekidno izlazi već 45 godina, i redakcija radio emisije „Moja medresa „ koju učenici jednom mjesečno emituju na talasima radija BIR.

Dodatna afirmacija Medrese i njenih učenika postiže se kroz brojna takmičenja i debatne smotre na nivou medresa, Kantona i Federacije gdje se često dostignu zavidni rezultati.

Društveni život učenika i učenica medrese odvija se kroz organizirano predstavničko tjelo „Udruženje učenika Gazi Husrev-beg“  koje pokreće i koordinira brojne kulturne, društvene, humanitarne i edukativne sadržaje. Gostovanja brojnih značajnih ličnosti u okviru redovne tribine Udruženja učenika „Susreti sa“, tradicionalno kviz takmičenje na nivou Medrese, sudjelovanje  u aktivnostima Mreže učenika srednjoškolske omladine Kantona Sarajevo, samo su neki od sadržaja rada Udruženja učenika medrese.

Foto: Ilustracija

Foto: Ilustracija

U okviru vannastavnih aktivnosti učenika Medrese ne treba zaboraviti  razne posjete određenim privrednim subjektima, Parlamentu Federacije, jednodnevne  izlete u prirodu ili za obilazak nekih kulturno-historijskih znamentosti, zatim dvodnevne posjete sestrinskim medresama u BiH i regionu, i konačno redovne maturske ekskurzije učenika i učenica Medrese, najčešće kao jednosedmično putovanje u Istambul i td.

Sve programske aktivnosti Gazi Husrev-begove medrese na polju odgoja i obrazovanja učenika i učenica provodi trideset predmetnih profesora, osam odgajatelja i još toliko tehničkih servisera. Među profesorima i odgajateljima  pet je hafiza Kur’ana  i sedam magistara nauka. Kolektivom Medrese rukovodi  direktor uz dva pomoćnika za nastavu i internat, pedagog i sekretar škole.

Zbog svega navedenog  iz sadržaja programa i rada Gazi Husrev-begove medrese, dobro definiranih ciljeva, brižljivo odabranih metoda i pažljivo  odvaganih mogućnosti, Gazi Husrev-begova medresa uvijek je privlačila veliku pažnju naših osnovaca i njihovih roditelja za nastavak svog školovanja upravo u ovoj školi. Mi vas čekamo.

eDnevnik login

Pratite nas na Facebooku

Pratite nas na Twitteru